Albert Camus

­tručuju strast za životom, vjerojatno postoje samo dva načina mišljenja — La Palisseov i Don Quijoteov

Ubiti se, u stanovitom smislu, znači priznati, kao u melodrami. Priznati da nas je život nadmašio ili da ga ne shvaćamo.

Peregri- nosa, koji se rađa iz legende2 i Julesa Lequiera

Nada u neki drugi život koji valja »zaslužiti« ili varka onih koji ne žive tek radi života već za jednu veliku ideju koja ga nadvisuje, uzvisuje, daje mu smisao i iznevjerava ga.

Nakon kraće šutnje promrmlja da sam čudan, da me zacijelo upravo zbog toga voli, ali da ću joj možda jednog dana i omrznuti iz istog razloga

Eto vam slike ovoga procesa. Sve je istina i ništa nije istina!

Čovjek uvijek preuveličava ono što ne poznaje.

i svi ljudi znaju da ne vrijedi živjeti. Uglavnom sam znao daje gotovo svejedno hoču li umrijeti u tridesetoj ili sedamdesetoj godini života, jer će, naravno, u oba slučaja drugi ljudi i druge žene i dalje živjeti, i to na tisuće godina.

Pre svega, siromaštvo nikada nisam doživljavao kao nesreću: ono je zračilo svetlošću. Čak su i moje pobune bile obasjane suncem.

Da bi se shvatio svet, treba ga ponekad ostaviti; da bi se bolje služilo ljudima, treba ih neko vreme držati na odstojanju.